Depresija, što je uzrokuje?



Što uzrokuje despresiju?

Danas još uvijek nije točno utvrđeno što uzrokuje depresiju kod čovjeka no vjeruje se da je uzročnik kombinacija bioloških, genetskih i vanjskih utjecaja te da su neki ljudi više  a neki manje podložni razvoju depresivnog stanja.

Kod bioloških čimbenika uzročnika depresije dobro je znati kako sam čovjek i njegov mozak funkcionira. Sam mozak sadrži milijune živčanih stanica koje nazivamo neuroni. Neuroni se nalaze neposredno jedni pored drugih i međusobno su povezani. Između njih odvija se komunikacija pomoću neurotransmitera koji su ujedno glasnici između neurona. Neurotransmiteri se otpuštaju s jednog i hvataju za drugi neuron  i tako se vrši komunikacija a ujedno tako funkcionira i ljudski mozak.

Ta komunikacija čini normalno stanje ljudskog organizma i odvija se bez prijekorno i bez problema. Kod ljudi s depresijom ta komunikacija među neuronima je otežana i postoji nekakav kvar među neurotransmiterima. Neurotransmiteri su kemijski komunikatori među neuronima i dijele se na četiri osnovne skupine:  Acetil-kolin, Monoamine ili biogene amini, aminokiseline i peptide. Iz tih četiri kategorije dalje se dijele na podosta drugih neurotransmitera od kojih su poznatiji serotonin, norepinefrin i dopamin a koji su opet usko vezani uz depresiju. Njihova neravnoteža može uzrokovati pojavu depresije. Ženski spolni hormoni također mogu uzrokovati kod žena pojavu depresije i to u vremenima menstruacije, porođaja ili menopauze. Smanjenje depresije očituje se kod žena koje su izišle iz menopauze.

Veliki učinak na depresiju ima i hormon stresa kortizol. U istraživanjima je dokazana veza između kortizola i pojave depresije, što znači da bi se trebalo raditi na smanjenju napetosti i stresa te na različitim tehnikama samo opuštanja. Kod genetskih čimbenika za razvoj depresije utvrđeno je da kod ljudi koji imaju bar jednog roditelja ili brata koji ima veliku depresiju da će se dva do četiri puta povećati mogućnost pojave i kod te osobe. To je također potvrdio i pokaz s blizancima. Ako je jedan blizanac imao depresiju vjerojatnost da će se pojavti i kod drugog je 50 %.

Utjecaj okoliša na razvoj depresije kao i dešavanja i doživljaji prošlosti mogu u velikom procentu utjecati na razvoj depresije kod odraslih osoba. Ljudi koji su iskusili u svojoj mladosti nepovoljne utjecaje poput maltretiranja, iskorištavanja ili zlostavljanja te loših odnosa sa svojim roditeljima imaju veću šansu za razvoj depresije u kasnijem životu od ostalih ljudi. U teoriji se vjeruje da nedaće iz djetinjstva u velikoj mjeru utječu na razvoj psiholoških poremećaja u starijoj dobi čovjeka i njegovoj reakciji i razvoju depresije. Razni vanjski čimbenici kao što je to posao, bračne svađe ili zdravstveni problemi mogu se povezati s većim rizikom za depresiju i količine hormona kortizola . Za sreću se vezuje hormon serotonin. Možemo reći da čokolada po nekim istraživanjima povoljno djeluje na lučenje i povećanje količine hormona serotonina a samim tim i na povećanje sreće kod čovjeka.